A A+ A++

Djelatnosti

Djelatnosti

Prava u sustavu socijalne skrbi

Novčane pomoći
Zajamčena minimalna naknada

Zajamčena minimalna naknada je pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba.

Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske.

Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos drugih prava određuje Vlada Republike Hrvatske.

Zajamčena minimalna naknada priznaje se samcu ili kućanstvu koji nema sredstva za uzdržavanje u propisanoj visini niti ih je u mogućnosti ostvariti radom, primitkom od imovine, kao ni od obveznika uzdržavanja, osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da obveznik uzdržavanja nije u mogućnosti davati uzdržavanje.

Nema pravo na zajamčenu minimalnu naknadu samac ili kućanstvo ako:

  • samac ili član kućanstva ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba, poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti te vrijedne pokretnine (plovila, umjetnička djela i sl.)
  • je samac ili član kućanstva u razdoblju od tri godine prije podnošenja zahtjeva prodao ili darovao imovinu, odrekao se prava na nasljeđivanje ili ustupio svoj nasljedni dio, ako je od iznosa ostvarenog prodajom ili iznosa koji odgovara visini osnovice za plaćanje poreza na promet darovane imovine ili nasljednog dijela kojega se odrekao ili ustupio mogao osigurati uzdržavanje u iznosu zajamčene minimalne naknade i nakon podnošenja zahtjeva za priznavanje prava
  • je samac ili član kućanstva vlasnik imovine koju bi mogao koristiti ili prodati bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba i time osigurati sredstva u iznosu zajamčene minimalne naknade propisane ovim Zakonom za osobno uzdržavanje ili uzdržavanje članova kućanstva
  • je samac ili član kućanstva vlasnik osobnog vozila, osim osobnog vozila koje služi za prijevoz samca ili člana kućanstva korisnika prava po osnovi invaliditeta, starije i nemoćne teško pokretne osobe ili je prema procjeni stručnog radnika centra za socijalnu skrb osobno vozilo nužno radi prometne izoliranosti
  • samac ili član kućanstva koristi osobno vozilo u vlasništvu druge pravne ili fizičke osobe
  • je samac sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja
  • radno sposobni samac nije evidentiran kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje ili
  • može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi

Nema pravo na zajamčenu minimalnu naknadu beskućnik na privremenom smještaju u prihvatilištu te korisnik usluge smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama ovoga Zakona ili posebnih propisa.

Iznos zajamčene minimalne naknade umanjuje se kućanstvu za udio radno sposobnog člana kućanstva koji nije evidentiran kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje.

Iznos zajamčene minimalne naknade umanjuje se kućanstvu za udio člana kućanstva koji je sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja.

Iznos zajamčene minimalne naknade za samca utvrđuje se u iznosu od 100% utvrđene osnovice, dok se za kućanstvo utvrđuje u iznosu koji predstavlja zbroj udjela za svakog člana kućanstva, s tim da udjeli članova kućanstva iznose:

  • za samohranog roditelja: 100% utvrđene osnovice
  • za odraslog člana kućanstva: 60% utvrđene osnovice
  • za dijete: 40% utvrđene osnovice

Ako samac ili kućanstvo ostvaruje prihod, visina zajamčene minimalne naknade utvrđuje se kao razlika između iznosa zajamčene minimalne naknade i prosječnog mjesečnog prihoda samca ili kućanstva ostvarenog u tri mjeseca prije mjeseca u kojem je pokrenut postupak.

Iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo uvećava se za troškove smještaja člana kućanstva u đački dom za vrijeme trajanja školske godine.

Iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo ne može biti veći od bruto iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj.

U prihod ne uračunava se:

  • naknada za podmirenje troškova stanovanja koju odobrava jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb
  • naknada za troškove ogrjeva koju odobrava jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb
  • novčana naknada za tjelesno oštećenje
  • ortopedski dodatak
  • doplatak za pomoć i njegu sukladno odredbama ovoga Zakona i propisima iz mirovinskog osiguranja
  • osobna invalidnina sukladno odredbama ovoga Zakona
  • doplatak za djecu
  • državna potpora za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, osim dohodovne potpore ostvarene prema posebnim propisima
  • novčana naknada za životinje koje su usmrćene ili uginule prilikom provedbe naređenih mjera prema posebnom propisu o veterinarstvu
  • stipendija za školovanje učenika ili studenta dok traje redovito školovanje ili studiranje, a najdulje do 29. godine života
  • naknada koju prima udomitelj za potrebe smještenog korisnika
  • iznos novčanih sredstava koja fizičke osobe ostvare na osnovi donacija pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe
  • iznos novčanih sredstava koje fizičke osobe ostvare na osnovi jednokratnih donacija pravnih i fizičkih osoba do iznosa od 5000,00 kuna godišnje
  • iznos sredstava za saniranje posljedica elementarnih nepogoda
  • iznos sredstava za uzdržavanje za dijete ostvarenih po osnovi privremenog uzdržavanja pri centru za socijalnu skrb
  • iznos sredstava za uzdržavanje za dijete ostvarenih sukladno posebnom propisu do iznosa privremenog uzdržavanja pri centru za socijalnu skrb
  • nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja
  • novčana pomoć i putni troškovi osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa
  • novčana pomoć i putni troškovi nezaposlene osobe koju je Hrvatski zavod za zapošljavanje uputio na obrazovanje koje organizira odnosno troškove snosi Hrvatski zavod za zapošljavanje
  • osobna invalidnina, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski doplatak, posebni dodatak, naknada za pripomoć u kući, jednokratna novčana pomoć, naknada troškova pogreba te naknada za pravo na besplatne udžbenike ako su ta prava ostvarena temeljem posebnog propisa kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji
  • osobna invalidnina, obiteljska invalidnina, uvećana obiteljska invalidnina, doplatak za pomoć i njegu druge osobe, ortopedski doplatak, posebni doplatak, naknada za pripomoć u kući, naknada za pravo na besplatne udžbenike ostvarene temeljem posebnog propisa kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata
  • novčani primitak za opremu novorođenog djeteta i primitak po osnovi potpora za novorođenče, odnosno potpora za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuje ili daje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima te jedinice
  • primitak ostvaren od dividende i novčana sredstva ostvarena prodajom dionica, a temeljem članstva u Fondu hrvatskih branitelja koji potječu po osnovi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja
  • u prihod ne uračunavaju se pomoći i naknade koje osiguravaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju odluka predstavničkih tijela, do iznosa zajamčene minimalne naknade

Iznos prihoda umanjuje se za iznos koji na temelju propisa kojim se uređuju obiteljski odnosi član kućanstva plaća za uzdržavanje osobe koja nije član toga kućanstva.

Poljoprivredniku i članu njegovog kućanstva koji obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje te na temelju poljoprivredne djelatnosti ima obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, prosječni mjesečni prihod utvrđuje se prema poreznoj prijavi ili prema rješenju nadležne porezne uprave o godišnjem paušalnom iznosu poreza na dohodak.

Odredba ne primjenjuje se na poljoprivrednika samca starijeg od 65 godina života, kao ni na kućanstvo koje obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, čiji su svi članovi stariji od 65 godina života.

Zajamčena minimalna naknada priznaje se od dana podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti, a isplaćuje se mjesečno.

Zajamčena minimalna naknada može se djelomično izravno uplatiti obrazovnoj ustanovi na ime troška toplog obroka učenika člana kućanstva korisnika zajamčene minimalne naknade ako centar za socijalnu skrb utvrdi da postoji vjerojatnost da korisnik zajamčenu minimalnu naknadu neće koristiti za zadovoljavanje navedene potrebe.

Zajamčena minimalna naknada može se priznati u cijelosti ili djelomično u naravi ako centar za socijalnu skrb utvrdi da postoji vjerojatnost da korisnik zajamčenu minimalnu naknadu neće koristiti za podmirenje osnovnih životnih potreba.

Korisnik kojem je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu dužan je centru za socijalnu skrb prijaviti svaku promjenu koja utječe na daljnje korištenje ili na visinu naknade odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene.

Na osnovi prijave korisnika zajamčene minimalne naknade ili na osnovi podataka pribavljenih po službenoj dužnosti, centar za socijalnu skrb donijet će novu odluku samo ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti o kojima ovisi priznavanje i visina zajamčene minimalne naknade.

Ako korisnik nakon promijenjenih okolnosti i nadalje ispunjava uvjete za korištenje prava na zajamčenu minimalnu naknadu u manjem ili većem iznosu od već priznatog prava, pravo u izmijenjenom iznosu priznaje se danom nastanka promijenjenih okolnosti.

Ako zbog promijenjenih okolnosti korisnik ne ispunjava uvjete za daljnje korištenje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, pravo se ukida danom nastanka promijenjenih okolnosti.

U slučaju smrti korisnika samca pravo na zajamčenu minimalnu naknadu prestaje danom smrti korisnika, a u slučaju smrti člana kućanstva iznos zajamčene minimalne naknade kućanstvu umanjuje se za njegov udio od dana njegove smrti.

Rješenje o priznanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu ukida se ako centar za socijalnu skrb praćenjem materijalnih i drugih socijalnih prilika korisnika utvrdi da su te prilike znatno povoljnije od onih koje se mogu osigurati na temelju priznatog prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

Rješenje o priznanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu ukida se samcu, odnosno iznos zajamčene minimalne naknade kućanstva umanjuje se za udio člana kućanstva ako se samac ili član kućanstva nalazi na bolničkom liječenju, u pritvoru ili istražnom zatvoru, na izdržavanju kazne zatvora, privremenom smještaju te boravku u inozemstvu, u neprekidnom trajanju dužem od dva mjeseca.

Rješenje o priznanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu ukida se samcu, odnosno iznos zajamčene minimalne naknade umanjuje se kućanstvu za udio člana kućanstva ako samac ili član kućanstva mjesečno duže od 15 dana neprekidno boravi u inozemstvu.

Rješenje o priznanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu ukida se, odnosno pravo na zajamčenu minimalnu naknadu umanjuje se za određeni iznos, danom nastupanja navedenih okolnosti.

Rješenje o priznanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu ukida se samcu, odnosno kućanstvu ako je samac ili član kućanstva u postupku priznavanja prava dao netočne ili nepotpune podatke o prihodu o kojima ovisi priznavanje prava ili opseg prava ili nije omogućio centru za socijalnu skrb uvid u prihod i imovinu.

Rješenje o priznanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu ukida se danom nastanka promijenjenih okolnosti zbog kojih bi pravo na zajamčenu minimalnu naknadu prestalo, a korisnik nema pravo podnijeti zahtjev za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu dok ne istekne rok od šest mjeseci od ukidanja prava.

Centar za socijalnu skrb i služba nadležna za zapošljavanje dužni su međusobno surađivati u provođenju mjera socijalne uključenosti radno sposobnih korisnika prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

Način suradnje centara za socijalnu skrb i službe nadležne za zapošljavanje u provođenju mjera socijalne uključenosti radno sposobnih korisnika zajamčene minimalne naknade pravilnikom propisuje ministar nadležan za socijalnu skrb u suradnji s ministrom nadležnim za rad.

Za vrijeme korištenja prava na zajamčenu minimalnu naknadu nezaposlena radno sposobna ili djelomično radno sposobna osoba dužna je prihvatiti zaposlenje u skladu s propisima o zapošljavanju.

Centar za socijalnu skrb dužan je službi nadležnoj za zapošljavanje dostaviti obavijest o priznatom pravu na zajamčenu minimalnu naknadu za nezaposlenog radno sposobnog ili djelomično radno sposobnog korisnika te za osobu kojoj je utvrđena privremena nezapošljivost od strane nadležnog tijela sukladno posebnom propisu u roku od osam dana od dana donošenja rješenja o priznavanju navedenoga prava.

Služba nadležna za zapošljavanje dužna je odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana saznanja obavijestiti centar za socijalnu skrb o činjenici da je radno sposobni ili djelomično radno sposobni samac ili član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu izgubio status nezaposlene osobe, uz naznaku razloga brisanja iz evidencije nezaposlenih osoba.

Radno sposobnom ili djelomično radno sposobnom samcu ili članu kućanstva pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno pripadajući udio u zajamčenoj minimalnoj naknadi priznaje se najduže do dvije godine.

Korisnik nema pravo podnijeti novi zahtjev za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno za uvećanje iznosa zajamčene minimalne naknade kućanstva za pripadajući udio člana kućanstva u sljedeća tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je pravo prestalo, odnosno umanjeno.

Ako radno sposobni ili djelomično radno sposobni samac ili član kućanstva koji je korisnik zajamčene minimalne naknade odbije ponuđeni posao, osposobljavanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju ili samovoljno otkaže ugovor o radu, ukida mu se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno kućanstvu se zajamčena minimalna naknada umanjuje za pripadajući udio toga člana.

Korisnik nema pravo podnijeti zahtjev za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno za uvećanje iznosa zajamčene minimalne naknade za kućanstvo u sljedećih šest mjeseci nakon mjeseca u kojem je pravo ukinuto, odnosno u kojemu je pravo umanjeno.

Radno sposobnom ili djelomično radno sposobnom samcu ili članu kućanstva ukida se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno pripadajući udio u zajamčenoj minimalnoj naknadi ako se ne odazove pozivu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade.

Korisnik nema pravo podnijeti zahtjev za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno za uvećanje iznosa zajamčene minimalne naknade za kućanstvo u sljedećih šest mjeseci nakon mjeseca u kojem je pravo ukinuto, odnosno u kojemu je pravo umanjeno.

U radovima za opće dobro korisnici zajamčene minimalne naknade mogu sudjelovati najmanje trideset, a najviše devedeset sati mjesečno.

Centar za socijalnu skrb dužan je jednom mjesečno dostavljati jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave podatke o radno sposobnim ili djelomično radno sposobnim samcima korisnicima zajamčene minimalne naknade te radno sposobnim ili djelomično radno sposobnim članovima kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade.

Jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dužne su centru za socijalnu skrb jednom mjesečno dostavljati podatke o korisnicima zajamčene minimalne naknade koji su se odazvali i sudjelovali u radovima za opće dobro.

Ako se radno sposobni samac ili član kućanstva koji je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu u neprekidnom trajanju od najmanje godinu dana zaposli, u prvom mjesecu rada zajamčena minimalna naknada samcu ili kućanstvu se ne ukida, odnosno ne umanjuje se za ostvareni prihod.

U drugom mjesecu rada iznos zajamčene minimalne naknade umanjuje se samcu ili kućanstvu za 25% iznosa, a u trećem mjesecu rada za 50% iznosa.

Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu ukida se ako korisnik radi dulje od tri mjeseca, a prosječni prihod u ta tri mjeseca prelazi visinu priznatog iznosa na zajamčenu minimalnu naknadu za samca ili kućanstvo.

Naknada za troškove stanovanja

Troškovi stanovanja odnose se na najamninu, komunalne naknade, električnu energiju, plin, grijanje, vodu, odvodnju i druge troškove stanovanja u skladu s posebnim propisima.

Pravo na naknadu za troškove stanovanja priznaje se korisniku zajamčene minimalne naknade.

Pravo na naknadu za troškove stanovanja priznaje jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb do iznosa polovice iznosa zajamčene minimalne naknade priznate samcu, odnosno kućanstvu.

Jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb može odobriti naknadu za troškove stanovanja i do iznosa zajamčene minimalne naknade kada se po mišljenju centra za socijalnu skrb samo na taj način može izbjeći odvajanje djece od roditelja.

Naknada za troškove stanovanja može se odobriti u novcu izravno korisniku ili na način da jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb djelomično ili u cijelosti plati račun izravno ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja je izvršila uslugu.

Troškovi ogrjeva

Samcu ili kućanstvu korisniku zajamčene minimalne naknade koji se grije na drva priznaje se pravo na troškove ogrjeva na način da mu se jednom godišnje osigura 3 m³ drva ili odobri novčani iznos za podmirenje tog troška u visini koju odlukom odredi nadležna jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb.

Nadležna jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb donijet će odluku najkasnije do 30. rujna za tekuću godinu.

Radi osiguranja sredstava za troškove ogrjeva, jedinica lokalne samouprave podnosi zahtjev s podacima o korisnicima zajamčene minimalne naknade koji se griju na drva nadležnoj jedinici područne (regionalne) samouprave najkasnije do rujna tekuće godine za sljedeću godinu.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je na propisan način voditi evidenciju i dokumentaciju o ostvarivanju prava u sustavu socijalne skrbi propisanih ovim Zakonom, kao i drugih prava iz socijalne skrbi utvrđenih općim aktima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te je dužna o tome dostavljati izvješća uredu državne uprave u županiji.

Objedinjeno izvješće o ostvarivanju prava ured državne uprave u županiji dužan je dostaviti Ministarstvu i jedinici područne (regionalne) samouprave.

Grad Zagreb dužan je na propisan način voditi evidenciju i dokumentaciju o ostvarivanju prava iz sustava socijalne skrbi propisanih ovim Zakonom, kao i drugih prava iz socijalne skrbi utvrđenih općim aktima Grada Zagreba, te je izvješće o tome dužan dostavljati Ministarstvu.

Sadržaj i način vođenja evidencije i dokumentacije te način i rokove za dostavu izvješća pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.

Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja

Pravo na naknadu za osobne potrebe priznaje se korisniku smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama ovoga Zakona u mjesečnom iznosu od 20% iznosa utvrđene osnovice ako vlastitim prihodom ne može osigurati zadovoljavanje osobnih potreba na smještaju ili organiziranom stanovanju.

Ako korisnik sudjeluje u plaćanju troškova smještaja ili organiziranog stanovanja, iznos kojim sudjeluje u plaćanju troškova smještaja ili organiziranog stanovanja umanjuje se za iznos naknade za osobne potrebe.

O priznavanju prava na naknadu za osobne potrebe odlučuje se rješenjem o priznavanju prava na smještaj ili organizirano stanovanje sukladno odredbama ovoga Zakona.

Jednokratna naknada

Jednokratna naknada priznaje se samcu ili kućanstvu koje zbog trenutačnih materijalnih teškoća nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe nastale zbog rođenja ili školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode i slično.

Jednokratna naknada može se priznati zbog nabave osnovnih predmeta u kućanstvu ili nabave nužne odjeće i obuće ako ne postoji mogućnost da se nabava nužnih predmeta u kućanstvu i odjeće i obuće osigura u suradnji s humanitarnim organizacijama.

Jednokratna naknada priznaje se korisniku prava na smještaj u udomiteljsku obitelj koji je učenik osnovne ili srednje škole za kupnju obveznih školskih udžbenika, ako to pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi.

Jednokratna naknada može se priznati korisnicima privremenog smještaja u kriznim situacijama radi naknade troškova prijevoza u mjesto prebivališta, vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi, kod drugog pružatelja usluge odnosno drugu ustanovu.

Centar za socijalnu skrb može iznimno priznati jednokratnu naknadu korisnicima usluge smještaja, odnosno organiziranog stanovanja u slučaju ako osnovne životne potrebe nisu zadovoljene u okviru usluge smještaja, organiziranog stanovanja ili naknade ostvarene po drugoj osnovi.

Jednokratna naknada priznaje se kao pravo na novčanu naknadu ili kao pravo na naknadu u naravi.

Jednokratna naknada može se priznati u naravi ako centar za socijalnu skrb utvrdi da postoji osnovana pretpostavka da korisnik naknadu neće koristiti namjenski.

Ukupni iznos priznatih jednokratnih naknada u jednoj kalendarskoj godini ne može iznositi više od pet utvrđenih osnovica za samca, odnosno sedam osnovica za kućanstvo.

Centar za socijalnu skrb razmjenjuje podatke o priznatim jednokratnim naknadama s jedinicama lokalne samouprave, odnosno Gradom Zagrebom.

Uvećana jednokratna naknada

U osobito opravdanim slučajevima centar za socijalnu skrb može priznati uvećanu jednokratnu naknadu uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Uz zahtjev za davanje prethodne suglasnosti centar za socijalnu skrb dužan je priložiti socio-anamnestičke podatke, dokaze o opravdanosti zahtjeva i visini iznosa kojom se potreba može podmiriti.

Uvećana jednokratna naknada može se priznati u najvišem iznosu do 10.000,00 kuna.

Ministarstvo je dužno odlučiti o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.

Jednokratna naknada za pogrebne troškove korisnika zajamčene minimalne naknade i korisnika smještaja ili organiziranog stanovanja

Jednokratna naknada za pogrebne troškove priznaje se za pogreb osobe koja nema zakonskog ili ugovornog obveznika uzdržavanja temeljem sklopljenog ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, i to:

  • osobe koja je u času smrti korisnik prava ili član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu i
  • osobe koja je u času smrti korisnik smještaja ili organiziranog stanovanja
  • Centar za socijalnu skrb će za korisnika koji ima prihod, odnosno imovinu zatražiti povrat pogrebnih troškova od njegovih nasljednika

Centar za socijalnu skrb priznaje jednokratnu naknadu do iznosa osnovnih troškova pogreba u mjestu smrti korisnika ili mjestu pogreba, a u iznos troškova uračunavaju se i troškovi prijevoza pokojnika.

Jednokratnu naknadu nadležni centar za socijalnu skrb isplaćuje do iznosa osnovnih troškova pogreba fizičkoj ili pravnoj osobi koja je podmirila troškove pogreba ili pravnoj osobi registriranoj za usluge pogreba koja je izvršila uslugu.

Naknade u vezi s obrazovanjem

Naknada za redovito studiranje

Korisniku prava na uslugu smještaja, odnosno organiziranog stanovanja priznaje se pravo na naknadu za redovito studiranje na sveučilišnom ili stručnom studiju u visini četverostrukog iznosa utvrđene osnovice .

Danom izvršnosti rješenja o priznavanju prava na naknadu korisniku prestaje pravo na uslugu smještaja, odnosno organiziranog stanovanja.

Zahtjev za priznavanje prava na naknadu za redovito studiranje može se podnijeti do isteka roka od šest mjeseci od dana prestanka prava na uslugu smještaja, odnosno organiziranog stanovanja.

Korisniku prava na naknadu za redovito studiranje na sveučilišnom ili stručnom studiju može se priznati pravo na naknadu i u slučaju zaostajanja u studiju zbog mirovanja obveza za vrijeme služenja vojnog roka, za vrijeme trudnoće i do godinu dana života djeteta, za vrijeme dulje bolesti te u drugim opravdanim slučajevima prekida studija sukladno posebnom propisu kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje.

Korisnik prava na naknadu za redovito studiranje je dužan dostaviti dokaz o upisanoj godini najkasnije do 31. listopada svake godine dok traje studiranje te izvijestiti centar za socijalnu skrb o završetku studiranja.

Pravo na naknadu za redovito studiranje priznaje se korisniku neovisno o njegovom imovnom stanju.

Naknada za troškove smještaja u učeničkom domu

Djetetu, polazniku srednje škole slabijeg imovnog stanja, koje nije član kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade, može se priznati pravo na naknadu za troškove smještaja u učeničkom domu ako je:

  • dijete samohranog roditelja, ako prosječni mjesečni prihod po članu obitelji ne prelazi iznos od dvije utvrđene osnovice
  • pod skrbništvom, a vlastiti prihod ne prelazi iznos od 250% utvrđene osnovice
  • smješteno u udomiteljskoj obitelji, a pohađa školu izvan mjesta prebivališta udomitelja jer mu se školovanje ne može osigurati u mjestu prebivališta udomitelja

Naknada za troškove prijevoza

Pravo na naknadu troškova prijevoza zbog školovanja može se priznati, ako nema osiguran prijevoz po nekoj drugoj osnovi:

  • osobi s invaliditetom i djetetu s teškoćama u razvoju koji pohađaju nastavu radi stjecanja srednjoškolskog obrazovanja po posebnom programu izvan mjesta svoga prebivališta ili osposobljavanja za samozbrinjavanje, a ne postoji potreba da mu se prizna pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja
  • djetetu smještenom u udomiteljskoj obitelji ili obiteljskom domu koje pohađa nastavu izvan mjesta prebivališta radi stjecanja srednjoškolskog obrazovanja

Naknada za troškove prijevoza obuhvaća troškove prijevoza u odlasku i povratku i priznaje se po najnižoj cijeni za redovita prijevozna sredstva javnog prometa za najkraću relaciju, a ako korisnik za prijevoz koristi osobno vozilo, u visini cijene vozne karte javnog prijevoznog sredstva.

Prijevoz osobi s invaliditetom i djetetu s teškoćama u razvoju koje pohađa nastavu radi stjecanja srednjoškolskog obrazovanju u mjestu prebivališta, ako nema osiguran prijevoz po nekoj drugoj osnovi, osigurava jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb.

Pravo na troškove prijevoza radi srednjoškolskog obrazovanja ima i dijete, korisnik zajamčene minimalne naknade, za školsku godinu 2013./2014.

Osobna invalidnina

Pravo na osobnu invalidninu priznaje se osobi s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice.

Pravo na osobnu invalidninu ne može se priznati:

  • osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje po drugoj osnovi
  • osobi koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za uključivanje u zajednicu
  • osobi koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti
  • djetetu do godinu dana života
  • djetetu ili odrasloj osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima

Pravo na osobnu invalidninu ne može se priznati osobi kojoj je priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu sukladno odredbama ovoga Zakona ili na temelju drugih propisa.

Pravo na osobnu invalidninu priznaje se s danom podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Vrstu i težinu invaliditeta te vrstu i težinu promjene u zdravstvenom stanju pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.

Osobna invalidnina za osobu koja nema vlastiti prihod iznosi mjesečno 250% utvrđene osnovice.

Ako osoba ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna invalidnina utvrđuje se kao razlika između iznosa 250% utvrđene osnovice i prosječnog prihoda ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno u kojem je pokrenut postupak po službenoj dužnosti.

U prihod ne uračunava se zajamčena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja koja je ostvarena na temelju ovoga Zakona, mirovina do iznosa najniže, odnosno minimalne mirovine ostvarene za 40 godina mirovinskog staža, ortopedski dodatak, sredstva za uzdržavanje koje dijete ostvaruje na temelju propisa o obiteljskim odnosima i doplatak za djecu.

Korisniku osobne invalidnine koji se nalazi u pritvoru ili istražnom zatvoru, na izdržavanju kazne zatvora, te boravku u inozemstvu u neprekidnom trajanju dužem od dva mjeseca pravo na osobnu invalidninu miruje.

Doplatak za pomoć i njegu

Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu ne može se priznati osobi:

  • koja ima sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju
  • koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za pomoć i njegu
  • koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti
  • ako prosječni mjesečni prihod samca prelazi iznos od 250% utvrđene osnovice, odnosno ako prosječni mjesečni prihod članova kućanstva prelazi iznos od 200% utvrđene osnovice u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti
  • ako doplatak za pomoć i njegu može ostvariti po posebnom propisu, djetetu do godinu dana života
  • djetetu do godinu dana života
  • kojoj je priznato pravo na osobnu invalidninu po ovom Zakonu ili na temelju drugih propisa
  • kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi, odnosno organizirano stanovanje

Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje centar za socijalnu skrb s danom podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu može se priznati u punom ili smanjenom iznosu, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu.

Vrstu i opseg prijeke potrebe trajne ili privremene pomoći i njege pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.

Visina doplatka za pomoć i njegu iznosi:

  • u punom iznosu 100% utvrđene osnovice
  • u smanjenom iznosu 70% utvrđene osnovice

Korisniku doplatka za pomoć i njegu za vrijeme koje provodi u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi dulje od 15 dana pravo na doplatak za pomoć i njegu miruje.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu priznaje se:

  • osobi s težim invaliditetom
  • osobi s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju ili
  • slijepoj, gluhoj i gluhoslijepoj osobi koja nije osposobljena za samostalan život i rad

Pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu, priznaje se:

  • slijepoj, gluhoj i gluhoslijepoj osobi koja je osposobljena za samostalan život i rad ili
  • osobi potpuno lišenoj poslovne sposobnosti

Pravo na doplatak za pomoć i njegu nema dijete čiji roditelj koristi rodiljni ili roditeljski dopust ili mirovanje radnog odnosa do treće godine života tog djeteta po posebnim propisima.

Dijete za koje roditelj koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta s težim smetnjama u razvoju po posebnim propisima, može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.

Korisniku prava na doplatak za pomoć i njegu iznimno se može priznati i usluga pomoći u kući za zadovoljenje pojedine potrebe koju mu ne mogu pružiti članovi obitelji.

Status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja

Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koje ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

  • potpuno je ovisno o pomoći i njezi druge osobe jer mu je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen
  • u potpunosti je nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala
  • ima više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih), zbog kojih je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba

Ako u obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom, status roditelja njegovatelja mogu steći oba roditelja.

Iznimno, kada su roditelji djeteta s teškoćama u razvoju umrli ili nijedan od roditelja ne živi s djetetom i o njemu se ne brine, ili živi s djetetom ali nije u mogućnosti pružiti mu potrebnu njegu zbog svog psihofizičkog stanja, status njegovatelja može se priznati jednom od članova obitelji s kojim živi u obiteljskoj zajednici.

Pravo na status roditelja njegovatelja, umjesto roditelju, može se priznati i bračnom ili izvanbračnom drugu roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom s kojim živi u obiteljskoj zajednici.

Ako u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom, status roditelja njegovatelja može se priznati, osim roditelja, i jednom od članova obitelji s kojim živi u obiteljskoj zajednici.

Status roditelja njegovatelja ili njegovatelja ne može se priznati roditelju ili drugoj osobi ako je djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom osigurana usluga smještaja, organiziranog stanovanja, poludnevnog ili cjelodnevnog boravka u skladu s ovim Zakonom.

Za vrijeme dok jedan roditelj koristi rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust za dijete, drugom roditelju ne može se priznati status roditelja njegovatelja za isto dijete.

Roditelju ili drugoj osobi priznaje se pravo na status roditelja njegovatelja kada dijete s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom boravi manje od četiri sata dnevno u predškolskoj, obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi, domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluga boravka.

Iznimno, roditelju ili drugoj osobi priznaje se pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja kada dijete s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom u predškolskoj, obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi, domu socijalne skrbi, centru za pružanje usluga u zajednici ili kod drugog pružatelja usluge boravka boravi četiri i više sati dnevno ako mu roditelj ili njegovatelj tijekom boravka pruža usluge pomoći i njege.

Pravo na status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja može se priznati roditelju njegovatelju do navršene 65 godine života, a dulje ako se pružanje pomoći i njege ne može osigurati putem članova obitelji.

Roditelj njegovatelj odnosno njegovatelj ima pravo na naknadu u iznosu pet utvrđenih osnovica, prava iz mirovinskoga osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.

Ministarstvo putem centra za socijalnu skrb vrši obračun i isplatu naknade i uplaćuje sve doprinose za obvezna osiguranja, a sredstva za te namjene se osiguravaju u državnom proračunu.

Osnovica za uplatu doprinosa je najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za tekuću godinu.

Ministarstvo vodi evidenciju osoba kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja.

Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije.

Roditelj njegovatelj, odnosno njegovatelj ima pravo na naknadu i za vrijeme privremene nesposobnosti za pružanje njege zbog bolesti, kao i tijekom odmora, kada ne obavlja poslove njegovatelja, a djetetu je osiguran privremeni smještaj tijekom godišnjeg odmora roditelja njegovatelja po odredbama ovoga Zakona, te ako je dijete na bolničkom liječenju najduže dva mjeseca.

Roditelj njegovatelj, odnosno njegovatelj može koristiti odmor u trajanju do četiri tjedna tijekom godine.

Rješenje o priznavanju prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja donosi centar za socijalnu skrb uz suglasnost Ministarstva.

Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja prestaje:

  • na zahtjev roditelja njegovatelja ili njegovatelja
  • ako roditelj njegovatelj ili njegovatelj nije u mogućnosti pružati potrebnu njegu zbog svojeg psihofizičkoga stanja
  • ako roditelj njegovatelj ili njegovatelj zbog neopravdanih razloga ne obavlja poslove njegovatelja
  • ako se roditelj njegovatelj ili njegovatelj nalazi u pritvoru, odnosno istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne zatvora u trajanju duljem od dva mjeseca
  • kada roditelj njegovatelj ili njegovatelj navrši 65 godina života, osim u slučaju ako se pružanje pomoći i njege ne može osigurati putem člana obitelji
  • smrću djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom, roditelja njegovatelja ili njegovatelja

Vrstu specifične njege uz izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata i težinu oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.

Naknada do zaposlenja

Pravo na naknadu do zaposlenja priznaje se djetetu s teškoćama u razvoju, odnosno osobi s invaliditetom kojima je tjelesno, mentalno, intelektualno ili osjetilno oštećenje utvrđeno sukladno pravilniku, nakon završetka osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja, a najranije s navršenih 15 godina života, ako naknadu za vrijeme nezaposlenosti ne ostvaruje prema drugim propisima, a evidentirana je kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje ili ima utvrđenu privremenu nezapošljivost od strane nadležnog tijela sukladno posebnom propisu.

Pravo na naknadu do zaposlenja ne može ostvariti osoba kojoj je utvrđena potpuna radna nesposobnost temeljem ovoga Zakona i provedbenih propisa.

Pravo na naknadu do zaposlenja priznaje i isplaćuje centar za socijalnu skrb iz sredstava državnoga proračuna na poziciji Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Visina naknade do zaposlenja iznosi 70% od utvrđene osnovice.

Korisnik naknade do zaposlenja ne može istodobno ostvariti doplatak za pomoć i njegu na temelju ovoga Zakona.

Pravo na naknadu do zaposlenja ukida se danom zaposlenja korisnika, a pravo se može ponovo priznati ako zaposlenje prestane neovisno o volji korisnika i ako ne ostvaruje naknadu za vrijeme nezaposlenosti prema drugim propisima.

Socijalne usluge
Prva socijalna usluga

Prva socijalna usluga obuhvaća informiranje korisnika o socijalnim uslugama i pružateljima usluga, pomoć korisniku pri utvrđivanju njegovih potreba, početnu procjenu mogućnosti korisnika te podršku i pomoć pri izboru prava u sustavu socijalne skrbi.

Uslugu pružaju stručni radnici centra za socijalnu skrb.

Savjetovanje i pomaganje

Savjetovanje i pomaganje pojedincu

Savjetovanje i pomaganje pojedincu je socijalna usluga sustavne stručne pomoći kojom se pojedincu pruža pomoć radi prevladavanja poteškoća te stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti i odgovornog odnosa pojedinca prema sebi, obitelji i društvu.

Savjetovanje i pomaganje pruža se korisniku radi prevladavanja poteškoća u vezi s bolešću, starošću, smrću člana obitelji, invalidnošću, teškoćama u razvoju, uključivanjem u svakodnevni život nakon duljega boravka u domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja socijalnih usluga, zdravstvenoj ili penalnoj ustanovi te u drugim nepovoljnim okolnostima ili kriznim stanjima.

Radi prevladavanja poteškoća u komunikaciji i mobilnosti gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na pomoć stručnog prevoditelja u postupcima ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi.

Savjetovanje i pomaganje obitelji

Savjetovanje i pomaganje obitelji je socijalna usluga koja obuhvaća sve oblike stručne pomoći pri prevladavanju obiteljskih poteškoća i poteškoća roditelja u odgoju i skrbi za djecu, te osposobljavanje obitelji za funkcioniranje u svakodnevnom životu.

Savjetovanje i pomaganje obitelji uključuje podršku obitelji, intenzivnu podršku obitelji u krizi i dugoročni rad s članovima obitelji usmjeren na poboljšanje obiteljskih odnosa. Savjetovanje i pomaganje obitelji uključuje i psihološku pripremu djeteta za odlazak roditelja na izdržavanje kazne zatvora te za kontakte djeteta s roditeljem zatvorenikom u penalnoj ustanovi.

Usluga intenzivne podrške obitelji u krizi je savjetodavno-terapijska i socijalno-edukativna usluga koja se pruža obitelji u krizi, kao i udomiteljskoj obitelji s ciljem unaprjeđivanja obiteljskih odnosa, prevladavanja kriznih situacija i usvajanja znanja i vještina za uspješno roditeljstvo odnosno udomiteljstvo.

Usluga intenzivne podrške obitelji u krizi provodi se nakon sveobuhvatne procjene obiteljskih rizika, snaga i potreba, u skladu s planom promjene i planom intervencija kojima se u vremenski ograničenom razdoblju od najduže šest mjeseci očekuje osnaživanje obitelji za promjenu i osposobljavanje roditelja za skrb o djeci u obitelji.

Uslugu savjetovanja i pomaganja pružaju stručni radnici centra za socijalnu skrb, doma socijalne skrbi, centra za pružanje usluga u zajednici, drugih pružatelja usluga te fizičke osobe koje pružaju usluge savjetovanja u savjetovalištu, u suradnji s drugim pružateljima usluga u zajednici i drugim osobama koje mogu utjecati na obitelj.

Pomoć u kući

Pomoć u kući je socijalna usluga koja se priznaje starijoj osobi kojoj je prema procjeni centra za socijalnu skrb potrebna pomoć druge osobe.

Pomoć u kući priznaje se osobi kojoj je zbog tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomoć druge osobe.

Pomoć u kući priznaje se i osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomoć druge osobe.

Pomoć u kući osobi priznaje se ako ispunjava sljedeće uvjete:

  • nema mogućnosti da joj pomoć osiguraju roditelj, bračni drug i djeca
  • nema sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju
  • na području njezinog prebivališta moguće je osigurati takvu pomoć pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom
  • nije otuđila nekretnine ili pokretnine veće vrijednosti u posljednjih godinu dana od dana podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na socijalnu uslugu ili dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti
  • prihod samca ili prihod po članu kućanstva ne prelazi iznos od 300% utvrđene osnovice

Ako prihod samca ili prihod po članu kućanstva prelazi iznos od 300% utvrđene osnovice, a nije veći od 400% osnovice, korisniku koji ispunjava uvjete priznaje se pravo na 50% cijene troškova usluge pomoći u kući.

Pomoć u kući može obuhvatiti:

  • organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuću)
  • obavljanje kućnih poslova (nabava živežnih namirnica, pomoć u pripremanju obroka, pranje posuđa, pospremanje stana, donošenje vode, ogrjeva i slično, organiziranje pranja i glačanja rublja, nabava lijekova i drugih potrepština i dr.)
  • održavanje osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba)
  • zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba

Pomoć u kući pruža centar za pomoć u kući, dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici, drugi pružatelji te fizička osoba, u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Psihosocijalna podrška

Psihosocijalna podrška je socijalna usluga koja podrazumijeva rehabilitaciju koja potiče razvoj kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih ili socijalnih vještina korisnika.

Psihosocijalna podrška priznaje se djetetu s teškoćama u razvoju, odrasloj osobi s invaliditetom, ovisniku, žrtvi obiteljskog nasilja te svim drugim osobama u potrebi, prema procjeni stručnog tima nadležnog centra za socijalnu skrb.

Psihosocijalna podrška može se pružati individualno i u grupi.

Psihosocijalnu podršku mogu pružati dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici i drugi pružatelji usluga pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Psihosocijalna podrška se pruža u obitelji korisnika odnosno udomiteljskoj obitelji ili kod pružatelja usluga na način da se ista pruža u obitelji korisnika ili udomiteljskoj obitelji do pet sati tjedno, a kod pružatelja usluga do šest sati tjedno, a ne više od dva sata dnevno.

Psihosocijalna podrška iz ovoga članka može se pružati uz nazočnost i sudjelovanje članova obitelji.

Centar za socijalnu skrb priznaje pravo na psihosocijalnu podršku na temelju prethodno pribavljenog mišljenja pružatelja usluga o vrsti, trajanju i učestalosti usluge.

Rana intervencija

Rana intervencija je socijalna usluga koja obuhvaća stručnu poticajnu pomoć djeci i stručnu i savjetodavnu pomoć njihovim roditeljima, uključujući i druge članove obitelji te udomitelja za djecu, kod nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta.

Rana intervencija pruža se djeci i roditeljima, odnosno udomiteljima za djecu u njihovoj obitelji ili kod pružatelja usluge, radi uključivanja djeteta u širu socijalnu mrežu, ako se takva usluga ne osigurava u okviru zdravstvene djelatnosti.

Rana intervencija pruža se djetetu kod kojeg je u ranoj dobi utvrđeno odstupanje u razvoju, razvojni rizik ili razvojne poteškoće, u pravilu do navršene 3. godine života, a najdulje do navršene 7. godine života djeteta.

Nakon prethodno pribavljenog mišljenja liječnika specijalista neonatologa ili pedijatra, a iznimno liječnika druge odgovarajuće specijalizacije, centar za socijalnu skrb traži ocjenu pružatelja usluge o trajanju i učestalosti pružanja usluge iz stavka 1. ovoga članka te rješenjem priznaje pravo na pružanje usluge.

Ranu intervenciju može pružati dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici i drugi pružatelji usluga pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Rana intervencija može se pružati u obitelji korisnika, odnosno u udomiteljskoj obitelji te kod pružatelja usluga, a može se priznati u trajanju do pet sati tjedno.

Korisnik kojemu se pruža rana intervencija ne može istodobno koristiti usluge psihosocijalne podrške.

Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija)

Pomoć pri uključivanju djeteta s teškoćama u razvoju ili mlađe punoljetne osobe s invaliditetom u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova (integracija) je socijalna usluga koja se pruža odgajateljima, učiteljima i nastavnicima u predškolskim i školskim ustanovama.

Centar za socijalnu skrb priznaje uslugu nakon prethodno pribavljenog mišljenja predškolske ili školske ustanove i pružatelja usluge o trajanju i učestalosti pružanja usluge, a može se odrediti u trajanju do pet sati tjedno.

Uslugu pružaju dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici i drugi pružatelji usluga koji pružaju usluge djeci s teškoćama u razvoju i mlađim punoljetnim osobama s invaliditetom, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Boravak

Boravak je socijalna usluga koja obuhvaća cjelodnevni i poludnevni boravak.

Cjelodnevni boravak može trajati od šest do 10 sati, a poludnevni boravak od četiri do šest sati dnevno, u kojem vremenu se osigurava zadovoljavanje životnih potreba korisnika pružanjem usluga prehrane, održavanja osobne higijene, brige o zdravlju, čuvanja, odgoja, njege, radnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije, organiziranja slobodnog vremena, organiziranog prijevoza, ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika.

Cjelodnevni i poludnevni boravak može se priznati jedan dan u tjednu, više dana u tjednu ili tijekom svih radnih dana u tjednu.

Uslugu boravka pružaju dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici, drugi pružatelji usluga ili fizička osoba koja pruža uslugu boravka kao profesionalnu djelatnost, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Smještaj

Smještaj je socijalna usluga koja može obuhvatiti uslugu stanovanja, prehrane, njege, brige o zdravlju, socijalnog rada, psihosocijalne rehabilitacije, fizikalne terapije, radne terapije, radnih aktivnosti, aktivnog provođenja vremena, odgoja i obrazovanja, ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika.

Smještaj može se priznati kao privremeni ili dugotrajni.

Smještaj se može priznati tijekom svih dana u tjednu ili tijekom pet radnih dana.

Smještaj može obuhvatiti i pripremu korisnika za povratak u vlastitu obitelj, udomiteljsku obitelj ili za samostalan život te pripremu djeteta za posvojenje ili smještaj u udomiteljsku obitelj.

Uslugu smještaja pružaju dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici, drugi pružatelji usluga ili fizička osoba koja pruža uslugu smještaja, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Privremeni smještaj

Privremeni smještaj priznaje se u kriznim situacijama, radi provođenja kraćih rehabilitacijskih programa, radi smještaja djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi i u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom.

Privremeni smještaj u kriznim situacijama i privremeni smještaj radi provođenja kraćih rehabilitacijskih programa ne mogu se pružati u obiteljskom domu.

8Privremeni smještaj u kriznim situacijama

Privremeni smještaj u kriznim situacijama priznaje se djetetu koje se zatekne bez nadzora roditelja ili u skitnji, odrasloj osobi koja se zatekne izvan mjesta prebivališta ili boravišta, odnosno nema prebivališta ili boravišta i nije u stanju brinuti se o sebi, beskućniku, trudnici ili roditelju s djetetom do godine dana života djeteta, djeci i odraslim osobama – žrtvama obiteljskog nasilja i žrtvama trgovanja ljudima, odraslim osobama kojima je ugrožen život, zdravlje i sigurnost uslijed bolesti, nemoći, ovisnosti ili socijalne isključenosti.

Privremeni smještaj osoba može trajati dok se ne ostvari povratak u vlastitu ili udomiteljsku obitelj ili se smještaj ne osigura na drugi način, a najduže do šest mjeseci.

Iznimno, privremeni smještaj može trajati do godinu dana:

  • trudnici ili roditelju s djetetom do godine dana života djeteta, koji nema stan, odnosno nema osigurano stanovanje ili zbog poremećenih odnosa u obitelji ne može ostati s djetetom u obitelji
  • djetetu i odrasloj osobi – žrtvama obiteljskog nasilja
  • djetetu i odrasloj osobi – žrtvama trgovanja ljudima
  • beskućniku

Radi sprječavanja, ublažavanja i otklanjanja uzroka socijalnog isključivanja beskućnika, pružatelj usluga privremenog smještaja, centar za socijalnu skrb i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezni su surađivati i zajednički planirati aktivnosti za osiguranje njegovog ponovnog uključivanja u život zajednice.

Privremeni smještaj radi provođenja kraćih rehabilitacijskih programa

Privremeni smještaj priznaje se djetetu s teškoćama u razvoju i odrasloj osobi s invaliditetom, djetetu i mlađoj punoljetnoj osobi s problemima u ponašanju i osobi ovisnoj o alkoholu, drogi, kockanju i drugim oblicima ovisnosti, radi provođenja kraćih rehabilitacijskih programa koji obuhvaćaju usluge psihosocijalne rehabilitacije s ciljem usvajanja i razvoja socijalnih vještina.

Privremeni smještaj može se priznati roditelju djeteta s teškoćama u razvoju koje je upućeno na kraći rehabilitacijski program, radi njegovog aktivnog sudjelovanja u provođenju psihosocijalnog programa, prema utvrđenoj procjeni i programu pružatelja usluga, ali najduže do 15 dana tijekom kalendarske godine.

Privremeni smještaj može trajati dok traje potreba, a najduže do:

  • godinu dana za dijete s teškoćama u razvoju ili osobu s invaliditetom
  • tri godine za dijete i mlađu punoljetnu osobu s problemima u ponašanju i osobu ovisnu o alkoholu, drogi, kockanju i drugim oblicima ovisnosti

Privremeni smještaj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi

Djetetu, a posebno djetetu mlađem od sedam godina, centar za socijalnu skrb može priznati pravo na privremeni smještaj u dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici ili kod drugog pružatelja usluga, samo u slučaju ako mu se u trenutku nastanka potrebe ne može osigurati smještaj u udomiteljskoj obitelji ili obiteljskom domu, dok traje potreba, a najdulje do šest mjeseci.

U slučaju potrebe za pružanjem tretmanskih ili zdravstvenih usluga koje nisu dostupne udomitelju, privremeni smještaj djeteta u dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici ili kod drugog pružatelja usluga može trajati dulje od roka iz stavka 1. ovoga članka, a najdulje godinu dana.

Ako to interesi djeteta zahtijevaju, usluga privremenog smještaja priznaje se djetetu čiji roditelji zbog bolesti, neriješenog stambenog pitanja ili drugih životnih nedaća privremeno nisu u mogućnosti brinuti se o djetetu.

Privremeni smještaj djeteta može trajati najdulje godinu dana.

Privremeni smještaj u drugim slučajevima

Privremeni smještaj priznaje se djetetu i odrasloj osobi, radi korištenja odmora njegovog roditelja njegovatelja, odnosno njegovatelja, u ukupnom trajanju od najviše 30 dana tijekom jedne kalendarske godine ili zbog privremene nesposobnosti za pružanje njege zbog bolesti roditelja njegovatelja odnosno njegovatelja dok traje potreba, a najdulje 60 dana tijekom jedne kalendarske godine.

Privremeni smještaj u udomiteljsku obitelj tijekom blagdana ili školskih praznika priznaje se djetetu i odrasloj osobi s invaliditetom smještenoj u dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici ili kod drugog pružatelja usluga radi stjecanja iskustva obiteljskog okruženja, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Privremeni smještaj može se priznati djetetu i odrasloj osobi s invaliditetom radi postupne prilagodbe na dugotrajni smještaj izvan vlastite ili udomiteljske obitelji.

Privremeni smještaj može se priznati djetetu i odrasloj osobi radi pripreme na izvaninstitucijsku skrb.

Privremeni smještaj može se priznati djetetu s teškoćama u razvoju i odrasloj osobi s invaliditetom najdulje do 21. godine života radi školovanja po posebnom programu izvan mjesta prebivališta, ako se školovanje ne može osigurati u mjestu prebivališta.

Privremeni smještaj radi postupne prilagodbe na dugotrajni smještaj izvan vlastite ili udomiteljske obitelji može trajati dok traje potreba, a najdulje šest mjeseci.

Privremeni smještaj može trajati dok traje potreba za redovitim školovanjem.

Dugotrajni smještaj

Dugotrajni smještaj priznaje se korisniku kojem je tijekom duljeg vremenskog razdoblja potrebno osigurati intenzivnu skrb i zadovoljavanje drugih životnih potreba.

Djetetu bez roditelja, djetetu koje roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske dužnosti priznaje se dugotrajni smještaj u udomiteljskoj obitelji, obiteljskom domu ili organiziranom stanovanju.

Dugotrajni smještaj priznaje se osobi s invaliditetom, tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem, sukladno dobi, vrsti i stupnju oštećenja kada nije moguće osigurati skrb u obitelji pružanjem odgovarajućih izvaninstitucijskih oblika skrbi.

Dugotrajni smještaj priznaje se funkcionalno ovisnoj starijoj osobi i teško bolesnoj osobi kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe.

Dugotrajni smještaj priznaje se osobi nesposobnoj za rad koja se nalazi u posebno teškim životnim prilikama koje se ne mogu otkloniti primjenom drugih prava iz socijalne skrbi ili na drugi način.

Dugotrajni smještaj neće se priznati osobi koja ima sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, kojoj pomoć i njegu mogu pružiti članovi obitelji ili se pomoć i njega može osigurati na drugi način te osobi koja svojim prihodom ili imovinom može u cijelosti podmiriti troškove smještaja.

Organizirano stanovanje

Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se jednoj ili više osoba tijekom 24 sata dnevno uz organiziranu stalnu ili povremenu pomoć stručne ili druge osobe, u stanu ili izvan stana, osiguravaju osnovne životne potrebe te socijalne, radne, kulturne, obrazovne, rekreacijske i druge potrebe.

Organiziranim stanovanjem smatra se i stanovanje u zajednici stambenih jedinica koje se nalaze na istoj lokaciji.

U jednoj stambenoj jedinici može stanovati najviše osam korisnika.

Udomiteljstvo za djecu

Što je udomiteljstvo?

Udomiteljstvo je organizirani oblik skrbi u drugoj, zamjenskoj obitelji, kada se za dijete ne može brinuti njegova primarna, biološka obitelj. U pravilu, udomiteljstvo je privremeno - dok se ne srede prilike u biološkoj obitelji ili se ne donese odluka o trajnom zbrinjavanju djeteta. Ipak, nerijetko se događa da dijete ostane u domu udomitelja do svoje punoljetnosti.

Kojoj je djeci potrebna zamjenska obitelj?

Zamjenska obitelj potrebna je:

  • djeci bez roditelja
  • djeci koju roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske dužnosti
  • djeci s poremećajima u ponašanju
  • djeci iz socijalno ugroženih obitelji
  • djeci s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem, psihički bolesnoj djeci i djeci žrtvama obiteljskog nasilja, ako prema procjeni centra za socijalnu skrb ispunjava za to odgovarajuće uvjete

Sva djeca koja dolaze u udomiteljsku obitelj imala su loša iskustva koja se ne mogu zanemariti i jednostavno izbrisati. Potrebno je puno vremena, razumijevanja i tolerancije da se takvo dijete oporavi i prilagodi.

Koje uvjete mora ispunjavati osoba koja se želi baviti udomiteljstvom?
  • mora biti hrvatski državljanin
  • mora biti punoljetan
  • mora imati prebivalište u Republici Hrvatskoj
  • mora imati poslovnu sposobnost
  • mora imati zdravstvenu sposobnost
  • mora imati završeno najmanje osnovnoškolsko obrazovanje
  • mora imati sposobnosti za potrebnu skrb o korisnicima, njihovu zaštitu, čuvanje, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba, prema stručnoj procjeni tima za udomiteljstvo
  • mora imati propisane stambene i materijalne uvjete za obavljanje udomiteljstva
  • udomiteljska obitelj mora ostvarivati vlastita sredstva za uzdržavanje
  • dobna razlika između udomitelja i udomljenog djeteta ne smije biti manja od 20 godina niti veća od 50 godina, osim kada se radi o srodničkoj obitelji
Koje vrste udomiteljstva, prema statusu udomitelja, postoje?

Nesrodničko udomiteljstvo — udomiteljstvo koje obavljaju udomitelj i članovi udomiteljske obitelji koji nisu u krvnom ili tazbinskom srodstvu s korisnikom.

Srodničko udomiteljstvo — udomiteljstvo koje obavljaju udomitelj i članovi udomiteljske obitelji, koji su u krvnom i/ili tazbinskom srodstvu s korisnikom.

Srodnici koji mogu obavljati srodničko udomiteljstvo su: baka, djed, stric, teta, ujak, braća/polubraća i unuci te njihovi bračni/izvanbračni partneri.

Profesionalno udomiteljstvo — udomiteljstvo za djecu i mlađe punoljetne osobe te osobe s invaliditetom koje može obavljati kao samostalnu profesionalnu djelatnost udomitelj koji je stručnjak iz područja socijalnog rada, socijalne pedagogije, psihologije, logopedije, edukacijske rehabilitacije, radne terapije, odgoja i medicine, te stručni radnik u sustavu socijalne skrbi koji je osposobljen za pružanje specijaliziranih dodatnih usluga korisniku.

Koji su uvjeti koje mora ispunjavati profesionalni udomitelj?

Mora imati najmanje završeno srednjoškolsko obrazovanje medicinskog usmjerenja ili visokoškolsko obrazovanje u području socijalnog rada, socijalne pedagogije, psihologije, logopedije, edukacijske rehabilitacije, radne terapije, odgoja i medicine.

Mora imati najmanje pet godina iskustva kao udomitelj ili najmanje tri godine kao specijalizirani udomitelj ili pet godina rada u struci u dječjem domu ili drugoj ustanovi socijalne skrbi ili drugoj odgojnoj ili obrazovnoj ustanovi.

Koje vrste udomiteljstva, prema potrebama smještenih korisnika, postoje?

Tradicionalno — udomiteljstvo kojim se pružaju usluge skrbi djetetu i mlađoj punoljetnoj osobi bez odgovarajuće roditeljske skrbi čiji psihofizički razvoj i razina funkcioniranja ne odstupa značajnije od razvoja i odrastanja djeteta iste životne dobi.

Specijalizirano — udomiteljstvo kojim se korisniku pružaju specijalizirane usluge skrbi, zadovoljavanjem njegovih osnovnih i dodatnih životnih potreba, povezanih uz njegov psihofizički razvoj i razinu funkcioniranja koji odstupaju značajnije od razvoja i odrastanja djeteta iste životne dobi.

Hitno — udomiteljstvo kojim se korisniku radi njegove sigurnosti, zaštite ili drugih životnih interesa mora zbog neke krizne situacije osigurati privremeni smještaj u udomiteljsku obitelj do prestanka te situacije i stvaranja uvjeta za njegov povratak u vlastitu obitelj ili do osiguravanja drugih oblika skrbi.

Povremeno &dmash; udomiteljstvo kojem se djeci pružaju usluge skrbi na privremenom smještaju tijekom pripreme za stalni smještaj u tu udomiteljsku obitelj, ili za dijete koje je na duljem smještaju u domu socijalne skrbi, radi njegove prilagodbe na obiteljski način života i/ili pripreme za samostalni život.

Koja obitelj ne može biti udomiteljska obitelj?
  • u kojoj su poremećeni obiteljski odnosi
  • u kojoj je udomitelju ili drugom članu obitelji izrečena mjera obiteljsko-pravne zaštite
  • u kojoj je udomitelj ili drugi član obitelji osoba društveno neprihvatljivog ponašanja
  • o u kojoj bi zbog bolesti udomitelja ili člana obitelji moglo biti ugroženo zdravlje ili drugi interesi korisnika
Kako postati udomitelj?

Nakon što dobro razmislite i porazgovarate sa svim drugim članovima svoga kućanstva, javite se Centru za socijalnu skrb Požega (ukoliko je vaše prebivalište na području nadležnosti Centra za socijalnu skrb Požega), kojem podnosite formalni zahtjev i koji će provesti postupak provjere podobnosti za udomitelje: socijalni radnik i psiholog posjetit će Vas u Vašem domu, zatražiti neke osnovne dokumente, pozvati Vas na razgovor, psiholog će provesti psihološko testiranje, a nakon toga bit ćete pozvani i na edukaciju za buduće udomitelje.

Vjerujemo da razumijete koliko je važno temeljito provjeriti hoće li dijete doista biti smješteno u dobru i pouzdanu zamjensku obitelj.

Koje su obveze udomitelja?

Opće obveze udomitelja:

  • izvršiti pripremu sebe i obitelji za prihvat korisnika
  • sudjelovati u izradi individualnog plana promjene prije i za vrijeme smještaja korisnika
  • omogućiti da prilagodba korisnika u obitelji bude što kraća te da ponašanje svih članova udomiteljske obitelji prema djetetu bude odgovarajuće i brižno
  • korisniku pružati pomoć u prilagodbi na novu zajednicu
  • pružati korisniku sve vrste usluga
  • korisnika pravilno njegovati i pružati mu primjeren smještaj, prehranu, odjeću i obuću te potrebne osobne i druge potrepštine
  • skrbiti za očuvanje i unapređenje zdravlja korisnika te mu osigurati odgovarajuću zdravstvenu skrb u okviru primarne zdravstvene zaštite te prema potrebi i uputi stručnjaka omogućiti uključivanje u programe psihosocijalne rehabilitacije
  • skrbiti da korisnik stekne određeno profesionalno zvanje i pomoći mu u traženju odgovarajućeg zaposlenja
  • pripremiti korisnika za povratak u vlastitu obitelj ili za odlazak kod drugog pružatelja smještaja ili za samostalan život

Posebne obveze udomitelja:

  • udomljeno dijete pravilno njegovati, odgajati i pružati mu primjeren smještaj, osigurati primjerenu prehranu, odjeću i obuću, te se brinuti o djetetovom zdravlju
  • udomljenom djetetu osigurati školske i osobne potrepštine, primjerene igračke, osnovnu športsku i drugu opremu prosječne vrijednosti za različite aktivnosti
  • brinuti se za pravilan odnos udomljenog djeteta prema učenju i radu, poticati ga na rad i stjecanje radnih navika te skrbiti da udomljeno dijete stekne određeno profesionalno zvanje
  • pomoći djetetu kod oblikovanja vlastitog identiteta, poticati razvoj njegovih sposobnosti i organizirati provođenje slobodnog vremena
  • uključivati udomljeno dijete u život lokalne zajednice sukladno njegovim potrebama i interesima
  • omogućiti i poticati kontakte te susrete i druženja između djeteta i roditelja te drugih članova vlastite obitelji, sukladno odluci nadležnog tijela i najboljem interesu djeteta
Mogu li udomiti i više djece?

Ako udomitelj živi s obitelji, može udomiti do troje djece; ako živi sam, može udomiti jedno dijete, ili najviše dvoje ako se radi o braći ili sestrama.

Mogu li biti udomitelj iako živim sam/sama?

DA! Isto kao što roditelji koji žive sami mogu kvalitetno brinuti o djeci, isto može i udomitelj. Ukoliko je udomitelj i zaposlen, potrebno je da osigura odgovarajuću brigu o djetetu – npr. vrtić i sl.

Jesmo li prestari za udomiteljstvo?

Kod smještavanja djeteta bitna je dobna razlika udomitelja i djeteta, koja ne smije biti manja od 20 godina (npr. udomitelj star 25 godina ne može udomiti dijete starije od 5 godina), niti veća od 50 godina (npr. udomitelj star 60 godina ne može udomiti dijete mlađe od 10 godina).

Kakva novčana naknada se dobiva za udomljavanje djeteta?

Udomitelji mjesečno dobivaju:

  • udomiteljsku naknadu
  • naknadu za usluge smještaja i druge potrebe korisnika
Za udomitelja koji nije zakonski obveznik uzdržavanja:
1 dijete ili ml. punoljetna osoba 80% osnovice 400,00 kn
2 djece ili ml. punoljetne osobe 160% osnovice 800,00 kn
3 djece ili ml. punoljetnih osoba 240% osnovice 1.200,00kn
 
Za smještaj osoba povoljnog psihofizičkog razvoja:
dijete predškolskog uzrasta 360% osnovice 1.800,00 kn
dijete školskog uzrasta 400% osnovice 2.000,00 kn
 
Za smještaj invalidne i osobe ometene u razvoju:
dijete predškolskog uzrasta 400% osnovice 2.000,00 kn
dijete školskog uzrasta 440% osnovice 2.200,00 kn
Mogu li upoznati dijete prije nego dođe u moju obitelj?

DA! Pri smještavanju djece u udomiteljsku obitelj vodi se računa da udomiteljska obitelj može pružiti dobro okružje za to dijete, s obzirom na njegove osobine. Cilj nam je da dijete ne mijenja udomiteljske obitelji, već da u jednoj obitelji ostane sve dok traje potreba za udomljavanjem. Stoga omogućavamo i susrete udomitelja i djeteta prije smještavanja, te se i na temelju tih kontakata donosi odluka.

Znam da ću se vezati uz dijete, što ako ga/ju odvedu?

Udomiteljstvo podrazumijeva privremenu brigu i skrb o djetetu do stvaranja uvjeta za povrat u biološku obitelj ili posvojenje.

U tim slučajevima rastanak sigurno nije lak, kako za dijete, tako i za udomitelja. No, tada svakako pomaže saznanje da ste djetetu barem kroz neko vrijeme pružili ono što mu je bilo najpotrebnije – da živi u obitelji, okružen ljubavlju.

No, iako je udomiteljstvo zamišljeno kao privremeni oblik skrbi, nerijetko se događa da djeca u udomiteljskim obiteljima ostaju do punoljetnosti, odnosno prestanka redovnog školovanja. Također, nije rijetkost da i nakon prestanka udomiteljstva djeca ostaju u obiteljima, jer su tijekom godina stvorili s udomiteljima jaku vezu, oni ih doživljavaju kao članove obitelji i žele da ostanu s njima.

Imam vlastito dijete, kako će ono reagirati na udomiteljstvo?

Prije nego se odlučite na udomljavanje djeteta, bitno je da su svi članovi Vaše obitelji spremni prihvatiti novog člana, te da su se spremi potruditi kako bi se dijete osjećalo kao dio obitelji. Ukoliko razgovorom utvrdite da Vaša djeca to neće moći dobro prihvatiti, bit će bolje da udomiteljstvo odgodite dok svi članovi obitelji za to ne budu spremni.

Udomiteljstvo za odrasle

Što je udomiteljstvo za odrasle osobe?

Udomiteljstvo za odrasle osobe je oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se odrasloj osobi osigurava zadovoljenje osnovnih životnih potreba koje iz bilo kojih razloga ne ostvaruje u vlastitoj obitelji, a nije ih u mogućnosti sama zadovoljiti.

Koje uvijete mora ispunjavati osoba koja se želi baviti udomiteljstvom?
  • mora biti hrvatski državljanin
  • mora biti punoljetan
  • mora imati prebivalište u Republici Hrvatskoj
  • mora imati poslovnu sposobnost
  • mora imati završeno najmanje osnovnoškolsko obrazovanje
  • mora imati sposobnosti za potrebnu skrb o korisnicima, njihovu zaštitu, čuvanje, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba, prema stručnoj procjeni tima za udomiteljstvo
  • mora imati propisane stambene i materijalne uvjete za obavljanje udomiteljstva
  • udomiteljska obitelj mora ostvarivati vlastita sredstva za uzdržavanje
  • dobna razlika između udomitelja i udomljenog korisnika ne može biti veća od 50 godina, osim kada se radi o srodničkoj obitelji
  • zahtjev za izdavanje dozvole za udomiteljstvo ne može podnijeti osoba starija od 60 godina, osim kod srodničkog udomiteljstva
Koje vrste udomiteljstva, prema statusu udomitelja, postoje?

Nesrodničko udomiteljstvo — udomiteljstvo koje obavljaju udomitelj i članovi udomiteljske obitelji koji nisu u krvnom ili tazbinskom srodstvu s korisnikom.

Srodničko udomiteljstvo — udomiteljstvo koje obavljaju udomitelj i članovi udomiteljske obitelji, koji su u krvnom i/ili tazbinskom srodstvu s korisnikom.

Srodnici koji mogu obavljati srodničko udomiteljstvo su: baka, djed, stric, teta, ujak, braća/polubraća i unuci te njihovi bračni/izvanbračni partneri.

Koje vrste udomiteljstva, prema potrebama smještenih korisnika, postoje?

Tradicionalno — udomiteljstvo kojim se pružaju usluge skrbi djetetu i mlađoj punoljetnoj osobi bez odgovarajuće roditeljske skrbi čiji psihofizički razvoj i razina funkcioniranja ne odstupa značajnije od razvoja i odrastanja djeteta iste životne dobi.

Specijalizirano — udomiteljstvo kojim se korisniku pružaju specijalizirane usluge skrbi, zadovoljavanjem njegovih osnovnih i dodatnih životnih potreba, povezanih uz njegov psihofizički razvoj i razinu funkcioniranja koji odstupaju značajnije od razvoja i odrastanja djeteta iste životne dobi.

Hitno — udomiteljstvo kojim se korisniku radi njegove sigurnosti, zaštite ili drugih životnih interesa mora zbog neke krizne situacije osigurati privremeni smještaj u udomiteljsku obitelj do prestanka te situacije i stvaranja uvjeta za njegov povratak u vlastitu obitelj ili do osiguravanja drugih oblika skrbi.

Povremeno &dmash; udomiteljstvo kojim se djeci pružaju usluge skrbi na privremenom smještaju tijekom pripreme za stalni smještaj u tu udomiteljsku obitelj, ili za dijete koje je na duljem smještaju u domu socijalne skrbi, radi njegove prilagodbe na obiteljski način života i/ili pripreme za samostalni život.

Koja obitelj ne može biti udomiteljska obitelj?
  • u kojoj su poremećeni obiteljski odnosi
  • u kojoj je udomitelju ili drugom članu obitelji izrečena mjera obiteljsko-pravne zaštite
  • u kojoj bi zbog bolesti udomitelja ili člana obitelji moglo biti ugroženo zdravlje ili drugi interesi korisnika
  • u kojoj se protiv osobe koja je podnijela zahtjev za obavljanje udomiteljstva i/ili članova njegove obitelji vodi kazneni postupak te koji su osuđeni za kaznena djela/prekršaj
  • u kojoj je udomitelj ili drugi član obitelji osoba društveno neprihvatljivog ponašanja, a osobama društveno neprihvatljivog ponašanja smatraju se
    • osobe koje su pravomoćnom presudom proglašene krivom za počinjenje kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaja za nasilje u obitelji, dok za isto nije nastupila rehabilitacija
    • osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak za kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti ili prekršajni postupak za nasilje u obitelji
    • osobe koje su ovisne o alkoholu ili opojnim drogama
Kako postati udomitelj?

Nakon što dobro razmislite i porazgovarate sa svim drugim članovima svoga kućanstva, javite se najbližem Centru za socijalnu skrb, kojem podnosite formalni zahtjev i koji će provesti postupak provjere podobnosti za udomitelje: socijalni radnici posjetit će vas u vašem domu, a zatražit će i neke osnovne dokumente. Nakon toga bit ćete pozvani i na seminar za buduće udomitelje.

Vjerujemo da razumijete koliko je važno temeljito provjeriti hoće li dijete doista biti smješteno u dobru i pouzdanu zamjensku obitelj. Jer, djetetu koje je već iznevjereno od strane svojih najbližih najmanje od svega treba još jedno loše i neprimjereno iskustvo.

Dozvola (licenca) za udomiteljstvo

Zahtjev za davanje dozvole za obavljanje udomiteljstva stranka podnosi centru za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta, uz koji prilaže pisanu suglasnost članova obitelji za obavljanje udomiteljstva. Po uspješno završenom postupku i seminaru, Centar za socijalnu skrb izdat će vam dozvolu (licenciju) za obavljanje udomiteljstva. Dozvola za obavljanje udomiteljstva daje se na rok od pet godina. S tom dozvolom postajete dio sustava socijalne skrbi o djeci, što znači da se na vas može računati pri traženju najpogodnijeg smještaja za neko dijete. Prilikom svakog pojedinog udomljavanja važno je pronaći optimalno rješenje – ono koje je najbolje i za dijete i za udomiteljsku obitelj.

Koje su obveze udomitelja?

Opće obveze udomitelja:

  • izvršiti pripremu sebe i obitelji za prihvat korisnika
  • sudjelovati u izradi individualnog plana promjene prije i za vrijeme smještaja korisnika
  • omogućiti da prilagodba korisnika u obitelji bude što kraća te da ponašanje svih članova udomiteljske obitelji prema djetetu bude odgovarajuće i brižno
  • korisniku pružati pomoć u prilagodbi na novu zajednicu
  • pružati korisniku sve vrste usluga
  • korisnika pravilno njegovati i pružati mu primjeren smještaj, prehranu, odjeću i obuću te potrebne osobne i druge potrepštine
  • skrbiti za očuvanje i unapređenje zdravlja korisnika te mu osigurati odgovarajuću zdravstvenu skrb u okviru primarne zdravstvene zaštite te prema potrebi i uputi stručnjaka omogućiti uključivanje u programe psihosocijalne rehabilitacije
  • skrbiti da korisnik stekne određeno profesionalno zvanje i pomoći mu u traženju odgovarajućeg zaposlenja
  • pripremiti korisnika za povratak u vlastitu obitelj ili za odlazak kod drugog pružatelja smještaja ili za samostalan život

Posebne obveze udomitelja:

  • udomljeno dijete pravilno njegovati, odgajati i pružati mu primjeren smještaj, osigurati primjerenu prehranu, odjeću i obuću, te se brinuti o djetetovom zdravlju
  • udomljenom djetetu osigurati školske i osobne potrepštine, primjerene igračke, osnovnu športsku i drugu opremu prosječne vrijednosti za različite aktivnosti
  • brinuti se za pravilan odnos udomljenog djeteta prema učenju i radu, poticati ga na rad i stjecanje radnih navika te skrbiti da udomljeno dijete stekne određeno profesionalno zvanje
  • pomoći djetetu kod oblikovanja vlastitog identiteta, poticati razvoj njegovih sposobnosti i organizirati provođenje slobodnog vremena
  • uključivati udomljeno dijete u život lokalne zajednice sukladno njegovim potrebama i interesima
  • omogućiti i poticati kontakte te susrete i druženja između djeteta i roditelja te drugih članova vlastite obitelji, sukladno odluci nadležnog tijela i najboljem interesu djeteta
Mogu li udomiti više korisnika?

Ako udomitelj živi s obitelji, može udomiti do četvero korisnika; ako živi sam, može imati na smještaju najviše dva odrasla korisnika, odnosno samo jednog odraslog korisnika s invaliditetom.

Jesmo li prestari za udomiteljstvo?

Dobna razlika između udomitelja i udomljenog korisnika ne može biti veća od 50 godina, osim kada se radi o srodničkoj udomiteljskoj obitelji ili ako je to u interesu odrasle osoba koja se udomljava.

Kakva novčana naknada se dobiva za udomljavanje odraslih korisnika?

Udomitelji mjesečno dobivaju:

  • udomiteljsku naknadu
  • naknadu za usluge smještaja i druge potrebe korisnika
Visina udomiteljske naknade:
1 smješteni odrasli korisnik 60% osnovice 300,00 kn
2 smještena odrasla korisnika 120% osnovice 600,00 kn
3 smještena odrasla korisnika 180% osnovice 900,00kn
4 smještena odrasla korisnika 240% osnovice 1.200,00kn
 
Visina naknade za usluge smještaja i druge potrebe korisnika:
Pokretna osoba 360% osnovice 1.800,00 kn
Polupokretna osoba 400% osnovice 2.000,00 kn
Nepokretna osoba 480% osnovice 2.400,00 kn

Skrbništvo

Skrbništvo je oblik zaštite maloljetnih osoba bez roditeljske skrbi, punoljetnih osoba koje nisu sposobne brinuti o sebi i osoba koje nisu iz drugih razloga u mogućnosti štititi svoja prava i interese.

Svatko je dužan obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite osobama koje zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nisu sposobne brinuti se o osobnim potrebama , pravima i interesima ili ugrožavaju prava i interese drugih osoba.

Pokretanje postupka za lišenje poslovne sposobnosti

Centar za socijalnu skrb po službenoj dužnosti predlaže Sudu pokretanje postupka za lišenje poslovne sposobnosti, kada ocijeni da punoljetna osoba zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti se o osobnim potrebama ,pravima i interesima ili ugrožava prava I interese drugih osoba.

Centar za socijalnu skrb osobi za koju je pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti imenuje posebnog skrbnika. Odlukom o imenovanju posebnog skrbnika utvrđuju se njegove dužnosti i ovlasti.

Radnje za čije poduzimanje poseban skrbnik nije ovlašten osoba poduzima samostalno.

Sud ce zatražiti mišljenje liječnika vještaka o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti kako bi se procijenilo da je osoba sposobna samostalno štititi svoja prava I interese.

Nakon toga SUD donosi odluku o djelomičnom ili potpunom lišenju poslovne sposobnosti.

Osoba koja je u potpunosti lišena poslovne sposobnosti ne može sklapati pravne poslove, poduzimati pravne radnje, raspolagati svojom imovinom i prihodima, već to u njeno ime i za njezin račun čini skrbnik u dogovoru i sa odobrenjem centra za socijalnu skrb.

Odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti sud ce odrediti mjere, radnje I poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati, primjerice: raspolagati imovinom, placom ili drugim novčanim primanjima, upravljati imovinom, odlučiti o zapošljavanju,davati izjave ili poduzimati radnje koje se odnose na brak, roditeljsku skrb i druga osobna stanja.

Poslove koji nisu određeni u sudskoj odluci o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti, osoba djelomice lišena poslovne sposobnosti može samostalno poduzimati.

Osobu koja je lišena poslovne sposobnosti centar za socijalnu skrb stavit ce pod skrbništvo i imenovati joj skrbnika u roku od trideset dana od pravomoćnosti sudske odluke.

Roditeljska skrb nakon punoljetnosti

Ako osoba, koja je lišena poslovne sposobnosti, ima roditelje koji pristanu I sposobni su skrbiti o punoljetnom djetetu, centar za socijalnu skrb donijet ce odluku o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti.

Ukoliko roditelji ne mogu ili nisu sposobni (zbog bolesti, visoke životne dobi i sl.) skrbiti o svom punoljetnom djetetu lišenom poslovne sposobnosti, osoba lišena poslovne sposobnosti stavlja se pod skrbništvo I imenuje joj se skrbnik.

Na roditelje koji ostvaruju roditeljsku skrb nakon djetetove punoljetnosti primjenjuju se na odgovarajući način odredbe Obiteljskog zakona o djetetovim pravima I dužnostima, te o odgovornosti, dužnosti I pravima roditelja.

Izbor osobe skrbnika — tko može biti skrbnik?

Skrbništvo obavljaju centar za socijalnu skrb, skrbnik i poseban skrbnik.

Skrbnikom se imenuje osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbništva i koja pristane biti skrbnikom, a uglavnom se bira iz kruga bliskih srodnika štićenika.

Centar za socijalnu skrb zatražit ce od štićenika koji je sposoban shvatiti o čemu se radi i od njegovih bližih srodnika mišljenje o osobi koju namjerava imenovati skrbnikom.

Ako to zahtijevaju okolnosti slučaja I dobrobit štićenika, centar za socijalnu skrb može odlučiti da neposredno obavlja dužnost skrbnika i u tu svrhu imenuje osobu zaposlenu u tom centru.

Skrbnik ne može biti osoba:

  • koja je lišena roditeljske skrbi
  • koja je lišena poslovne sposobnosti
  • čiji su interesi u suprotnosti s interesima štićenika
  • od koje se, s obzirom na njezino ponašanje i osobine te odnose sa štićenikom, ne može očekivati da ce pravilno obavljati dužnosti skrbnika
  • s kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju
  • s čijim je bračnim drugom štićenik sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju

Centar za socijalnu skrb odlukom o imenovanju skrbnika određuje njegove dužnosti i prava.

Odluku o stavljanju pod skrbništvo i o prestanku skrbništva centar za socijalnu skrb ce u roku od osam dana od dana pravomoćnosti odluke dostaviti matičaru radi upisa u maticu rođenih I zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda na čijem području osoba pod srbništvom ima nekretnine radi zabilježbe, odnosno brisanja zabilježbe u zemljišne knjige.

Dužnosti i obveze skrbnika

Skrbnik je dužan savjesno se brinuti o osobi, pravima, obvezama i dobrobiti štićenika, upravljati njegovom imovinom, te poduzimati mjere da se osoba osposobi za samostalan život I rad.

Prije poduzimanja važnijih mjera zaštite štićenika ili njegovih imovinskih interesa skrbnik je dužan razmotriti mišljenje, želje i osjećaje samog štićenika.

Skrbnik ce nastojati punoljetnog štićenika uključiti u svakodnevni život i slobodne aktivnosti ovisno o njegovu zdravstvenom stanju i sposobnostima.

Skrbnik zastupa štićenika.

Skrbnik samostalno obavlja poslove redovitog upravljanja štićenikovom imovinom, ako odlukom centra za socijalnu skrb nije drukčije određeno.

Za poduzimanje važnijih mjera glede osobe, osobnog stanja ili zdravlja štićenika skrbniku je potrebno prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb.

Skrbnik odgovara za štetu koju je skrivio u obavljanju svojih dužnosti.

Skrbnik je dužan svakih šest mjeseci (ili jednom godišnje, ovisno o srodstvu sa štićenikom), podnijeti izvješće o svom radu i o stanju štićenikove imovine.

Izvješće se podnosi u pisanom obliku, na formularu, koji centar za socijalnu skrb dostavlja skrbniku u određnom periodu ili usmeno na zapisnik, nadležnom djelatniku Ureda.

Izvješće skrbnika mora sadržavati kako se skrbnik brinuo o osobi štićenika i o zaštiti njegovih prava I dobrobiti, kao i podatke o upravljanju i raspolaganju štićenikovom imovinom, o prihodima i rashodima štićenika, te potrebne priloge kojima se dokazuje visina prihoda i stanje imovine za period za koji se izvješće podnosi.

Posvojenje

Poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji posvojiteljima omogućuje roditeljstvo.

Postupak za posvojenje provodi centar za socijalnu skrb mjesta prebivališta ili boravišta djeteta.

Prije pokretanja postupka za posvojenje osoba koja želi posvojiti zatražit će od centra za socijalnu skrb svojega prebivališta mišljenje o podobnosti za posvojenje. Centar za socijalnu skrb izdat će mišljenje u roku od dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva.

Djeca i mladi s problemima u ponašanju

Djeca i mladi s tjelesnim i mentalnim oštećenjem

Drugi oblici pomoći

Posredovanje prije razvoda braka

Postupak posredovanja provodi se:

  • kad se postupak radi razvoda braka pokreće tužbom
  • kad se postupak radi razvoda braka pokreće sporazumnim zahtjevom, a bračni drugovi imaju zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti)

Postupak posredovanja se ne provodi ako:

  • su jedan ili oba bračna druga lišeni poslovne sposobnosti, osim ako sud utvrdi da su sposobni shvatiti značenje braka i obveza koje iz njega proizlaze
  • je jednom ili oba bračna druga nepoznato boravište najmanje šest mjeseci
  • jedan ili oba bračna druga žive u inozemstvu

Kad sud primi tužbu ili sporazumni zahtjev za razvod braka, zatražit će od bračnih drugova da odmah izjave kojem centru za socijalnu skrb, savjetovalištu za brak i obitelj ili ovlaštenoj osobi za pružanje stručne pomoći (posredovatelju) žele obratiti radi pokušaja uklanjanja bračnih nesuglasica odnosno dogovora o uređenju pravnih posljedica razvoda braka.

Bračni drugovi su dužni u roku od petnaest dana od dana donošenja odluke o posredovatelju pokrenuti postupak posredovanja.

Posredovatelj je dužan u roku od tri mjeseca od primitka odluke suda provesti i okončati postupak posredovanja.

Posredovatelj je dužan stručno mišljenje dostaviti bračnim drugovima po pravilima o osobnoj dostavi u roku od petnaest dana od okončanja postupka posredovanja.

Ako bračni drugovi ne dostave stručno mišljenje sudu u roku od godine dana od dostave odluke suda o izboru posredovatelja, smatrat će se da je tužba odnosno sporazumni zahtjev za razvod braka povučen.