Danas se obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u spomen na tri žene ubijene na Općinskom sudu u Zagrebu, 22. rujna 1999. godine.
Cilj obilježavanja ovog dana jest senzibiliziranje društva s problematikom nasilja nad ženama te slanje jasne poruke da se nasilje ne smije ignorirati i tolerirati. Iako je nasilje u obitelji prisutno u svim dobnim, ekonomskim i spolnim strukturama, nasilje prema ženama je izraženo u većem postotku u odnosu na drugi spol. Nerijetko financijski ovisne, ograničenih socijalnih kontakata i pristupa informacijama, žene su zakinute za mogućnost izlaska iz kruga nasilja stoga je je ono često dugotrajno i nažalost sve okrutnije.
Pozitivni pomaci napravljeni s ciljem adekvatnog kažnjavanja počinitelja idu u smjeru da se nasilje u obitelji sve češće tretira kao kazneno djelo, a manje kao prekršaj. U tom smislu neki od pokazatelja govore da je manje slučajeva nasilja u obitelji, ali činjenica je da se nasilni postupci prema bliskim osobama sve više provode unutar kaznenog zakonodavstva te tretiraju i kao neka druga kaznena djela (tjelesna ozljeda, prijetnja i sl.).
Žrtve nasilja često dugotrajno žive u strahu ili nadi da će nasilnik postati bolja osoba i da će ga one svojim ljubaznim i poslušnim ponašanjem promijeniti i odobrovoljiti. To se uglavnom ne dogodi.
O nasilju u obitelji vladaju mnogi mitovi i pogrešna uvjerenja koja se ne temelje na činjenicama.
MIT: Žrtva uzrokuje nasilje. Zlostavljana žena je “to tražila”.
Činjenica: Zlostavljač uzrokuje nasilje. On je odgovoran za svoje postupke.
MIT: Nasilje u obitelji i među bračnim partnerima je njihova privatna stvar.
Činjenica: Nasilje u obitelji je ozbiljan društveni problem.
MIT: Žene su nasilne kao i muškarci.
Činjenica: Muškarci su značajno češće počinitelji nasilja u obitelji.
MIT: Alkohol i zlouporaba opojnih droga stvarni su uzroci nasilja u obitelji.
Činjenica: Općenito govoreći, alkohol i opojne droge nisu uzroci nasilnog ponašanja.
MIT: Muškarci koji su nasilni ne mogu si pomoći.
Činjenica: Muškarci mogu promijeniti svoje nasilno ponašanje.
MIT: Bračne tučnjave nisu ozbiljne. To se događa u svakom braku.
Činjenica: Bračne tučnjave su ozbiljne i zahtijevaju pozornost društva.
MIT: Djeca trebaju oca, iako je nasilan prema njihovoj majci. Žena bi za dobro djece trebala ostati s takvim partnerom.
Činjenica: Odrastanjem u takvoj obitelji djeca uče biti nasilna.
Pandemija koronavirusa dodatno je otežala položaj žrtava nasilja u obitelji. Izolirane u svojim domovima, žrtve su postale još ranjivije i „dostupnije“ nasilnicima. S jedne strane slušamo brojna upozorenja o mogućem porastu slučajeva težeg nasilja u obitelji, a što nije popraćeno većim brojem prijava. U uvjetima sveopće nesigurnosti, socijalne izolacije i ograničene slobode kretanja žrtve se očito teže odlučuju potražiti pomoć. Želimo apelirati na savjest svih koji imaju saznanja o nasilju u obitelji da o tome obavijeste nadležne službe, posebice ako se radi o djeci, starijim i nemoćnim osobama koje same ne mogu zatražiti pomoć.
Važno je znati da policija postupa žurno po dojavi o nasilju u obitelji te da postoji sustav pomoći i podrške žrtvama nasilja. Žrtva nasilja u obitelji, može prijaviti nasilje policijskoj postaji, državnom odvjetništvu ili centru za socijalnu skrb, a pomoć žrtvama pružaju brojne ustanove i nevladine organizacije.
Linija Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116 006 dio je sustava podrške žrtvama te radi svakim radnim danom od 08 do 20 sati. Na liniji žrtve i svjedoci kaznenih i prekršajnih djela mogu potražiti pravne informacije, ostvariti emocionalnu podršku, praktične informacije te mogu po potrebi biti upućeni na relevantne organizacije i institucije.
PRIJAVI NASILJE!
- POZIVOM NA 192
- mobilnom aplikacijom za e-dojave: MUP – Sigurnost i povjerenje
- e-mailom na: policija@mup.hr
- dolaskom u najbližu policijsku postaju
https://mup.gov.hr/online-prijave/online-prijava-zlostavljanja-djeteta-red-button/281667
